Solun je grad koji lako možete obići pešice, ali za prvi dolazak vredi unapred znati kojim redom da krenete. Najvažnije znamenitosti nalaze se relativno blizu, pa za dva do tri dana možete videti veliki deo grada bez prenatrpanog rasporeda.
Ako se pitate šta videti u Solunu, među prvim mestima treba da budu Zejtinlik, Bela kula, Aristotelov trg, crkva Svetog Dimitrija, Rotonda, Kamara i Ano Poli. Veći deo obilaska možete organizovati bez automobila, posebno u centru i uz obalu.
Dobar plan ostavlja vreme i za ono što Solunu daje poseban karakter: šetnju pored Termajskog zaliva, stare pijace, ulice Gornjeg grada i večeru u Ladadici.
Mesto
Zašto vredi posetiti
Koliko vremena odvojiti
Zejtinlik
Najvažnije srpsko memorijalno mesto u Solunu
45-60 min
Aristotelov trg
Najbolja početna tačka za centar
20-30 min
Bela kula
Glavni simbol grada
45-60 min
Nea Paralia
Obala, pogled i gradska atmosfera
1-2 sata
Kamara i Rotonda
Najvažniji rimski kompleks u centru
45-60 min
Sveti Dimitrije
Ključni vizantijski spomenik
45 min
Ano Poli
Stari Solun i najbolji vidikovci
1,5-2 sata
Kapani i Modiano
Hrana i lokalni život
45-90 min
Ladadika
Večera i večernji izlazak
2+ sata
Zejtinlik u Solunu – srpsko vojničko groblje

Za mnoge putnike iz Srbije Zejtinlik je jedna od najvažnijih stanica tokom boravka u Solunu. Srpsko vojničko groblje čuva uspomenu na vojnike stradale na Solunskom frontu i ima posebno mesto u srpskoj istoriji.
Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije o Zejtinliku, na groblju počiva oko 7.000 srpskih boraca. U okviru kompleksa nalaze se kosturnica, kapela i uređeni redovi vojničkih grobova.
Sa Zejtinlikom je decenijama bio povezan i Đorđe Mihailović, čuvar groblja koji je dočekivao posetioce i pričao o vojnicima sahranjenim na tom mestu. Njegov grob danas se takođe nalazi u kompleksu.
Za obilazak obično je dovoljno oko sat vremena. Vredi ipak ostaviti malo više prostora u rasporedu i proći kroz kompleks bez žurbe.
Aristotelov trg – gde početi obilazak centra
Aristotelov trg je jedno od najpoznatijih mesta u Solunu i odlična polazna tačka za obilazak centra. Otvara se direktno prema Termajskom zalivu, a u neposrednoj blizini nalaze se luka, Ladadika, gradske pijace i obala koja vodi ka Beloj kuli.
Današnji izgled trga oblikovan je nakon velikog požara iz 1917. godine, koji je uništio veliki deo centra. Francuski arhitekta Ernest Hébrard imao je važnu ulogu u novom urbanističkom planu grada, a Aristotelov trg postao je njegov najprepoznatljiviji deo.
Za obilazak samog trga dovoljno je dvadesetak minuta. Prošetajte do obale, pogledajte zgrade koje ga okružuju i nastavite prema Beloj kuli ili obližnjim pijacama.
Kasno popodne i veče posebno su dobar izbor za posetu. Tada su kafići puni, šetalište oživi, a pogled prema zalivu daje trgu atmosferu zbog koje se mnogi posetioci ovde vraćaju.
Bela kula – istorija, muzej i pogled sa vrha

Bela kula je najprepoznatljiviji simbol Soluna i jedna od prvih znamenitosti koju vredi obići tokom boravka u gradu. Nalazi se uz samu obalu, pa se lako uklapa u šetnju kroz centar i Nea Paraliju.
Današnji oblik kule potiče iz 15. veka. Nekada je bila deo gradskog odbrambenog sistema, a tokom osmanskog perioda služila je i kao zatvor.
U unutrašnjosti se danas nalazi muzejska postavka posvećena istoriji Soluna. Obilazak vodi kroz više nivoa, a na vrhu Vas čeka otvorena terasa sa pogledom na Termajski zaliv i veliki deo grada.
Standardna ulaznica prema zvaničnim podacima košta 8 evra. Radno vreme se menja tokom godine, pa pre posete proverite aktuelne informacije za Belu kulu.
Ako imate dovoljno vremena, računajte oko 45 do 60 minuta za obilazak muzeja i izlazak na vrh.
Nea Paralia i Kišobrani – najlepša šetnja uz more u Solunu
View this post on Instagram
Od Bele kule nastavite uz Nea Paraliju, uređeno šetalište koje prati obalu Termajskog zaliva. Ruta je ravna, pregledna i odlična za laganu šetnju kroz jedan od najprijatnijih delova grada.
Usput ćete proći pored spomenika Aleksandru Velikom, a nekoliko minuta dalje nalazi se poznata umetnička instalacija Kišobrani, jedno od najfotografisanijih mesta u Solunu.
Šetalište ima uređene zelene površine, klupe i tematske vrtove, pa ovde možete napraviti pauzu bez potrebe da napuštate obalu. Više detalja o ruti nalazi se u vodiču kroz solunsku obalu i Nea Paraliju.
Najlepši trenutak za šetnju je pred zalazak sunca. Kada je vidljivost dobra, preko zaliva se u daljini može nazreti i Olimp.
Kamara, Rotonda i Galerijeva palata
Kamara, Rotonda i ostaci Galerijeve palate nalaze se na malom prostoru u centru, pa ih lako možete obići tokom jedne šetnje.
Galerijev luk, poznat kao Kamara, podignut je početkom 4. veka nove ere u čast cara Galerija. Reljefi na sačuvanim delovima prikazuju scene njegovih vojnih pobeda, a spomenik je danas jedno od najpoznatijih mesta za susret u centru grada.
Rotonda

Od Kamare do Rotonde stižete za nekoliko minuta pešice.
Masivna kružna građevina nastala je početkom 4. veka. Njena prvobitna namena i dalje je predmet rasprave, a tokom vekova služila je kao hrišćanski hram i džamija.
Posebno su vredni ranohrišćanski mozaici koji su sačuvani u unutrašnjosti.
Galerijeva palata
Posle Rotonde nastavite prema trgu Navarino, gde se nalaze ostaci Galerijevog palatnog kompleksa.
Kompleks je zauzimao veliki deo današnjeg centra i povezivao palatu, hipodrom, Kamaru i Rotondu. Sačuvani arheološki ostaci daju dobru predstavu o razmerama rimskog Soluna.
Za Kamaru, Rotondu i Navarino računajte oko sat vremena. Sve tri lokacije su dovoljno blizu da ih spojite u jednu kratku pešačku rutu kroz centar.
Crkva Svetog Dimitrija u Solunu – svetinja i važan istorijski spomenik
@nikana.gr Da li ste posetili crkvu Svetog Dimitrija u Solunu? Sveti Dimitrije se praznuje 26. oktobra, kada čitav grad bude prepun ljudi, organizuju se velike liturgije, svi su na ulicama i obavezno bude neradni dan. #nikana #solun #grcka #uzivoizgrcke #crkva ♬ original sound – Nikana.gr | Smeštaj u Grčkoj
Sveti Dimitrije je zaštitnik Soluna, a bazilika je podignuta iznad ostataka rimskog kupatila. Prema hrišćanskoj tradiciji, svetitelj je upravo na tom prostoru bio zatočen i pogubljen početkom 4. veka.
Posebnu pažnju zaslužuje kripta ispod crkve. U njoj možete videti arheološke ostatke starijih građevina i prostor povezan sa predanjem o stradanju Svetog Dimitrija.
Veliki požar koji je zahvatio Solun 1917. godine teško je oštetio baziliku. Nakon dugotrajne obnove, crkva je ponovo otvorena sredinom 20. veka.
Crkva Svetog Dimitrija danas pripada grupi ranohrišćanskih i vizantijskih spomenika Soluna koji se nalaze na UNESCO listi svetske baštine. Za miran obilazak crkve i kripte odvojite oko 30 do 45 minuta.
UNESCO spomenici u Solunu
Solun ima izuzetno bogato ranohrišćansko i vizantijsko nasleđe. UNESCO je 1988. godine na Listu svetske baštine uvrstio ukupno 15 spomenika u gradu.
Među najpoznatijima su Rotonda, crkva Svetog Dimitrija, Sveta Sofija, Sveti Nikola Orfanos, manastir Vlatadon i delovi gradskih zidina. Kompletnu listu možete pogledati na UNESCO stranici posvećenoj spomenicima Soluna.
Za prvi boravak sasvim je dovoljno da izaberete nekoliko najvažnijih lokacija.
Sveti Dimitrije i Rotonda lako se uklapaju u obilazak centra. Crkvu Svete Sofije možete posetiti tokom šetnje između glavnih gradskih tačaka, dok Sveti Nikola Orfanos i manastir Vlatadon imaju više smisla kada krenete ka Ano Poliju.
Takav raspored daje dobar pregled vizantijskog nasleđa bez prenatrpanog plana.
Ano Poli – Gornji grad, zidine i najbolji vidikovci

Kvart je sačuvao uske ulice, stare kuće, vizantijske zidine i nekoliko važnih verskih spomenika. Veliki požar iz 1917. godine zahvatio je pre svega donji deo Soluna, pa je Ano Poli uspeo da sačuva veliki deo svog starog izgleda.
Grad Solun opisuje Ano Poli kao istorijski kvart poznat po tradicionalnoj arhitekturi i velikom broju zaštićenih spomenika. Najbolje vreme za posetu je kasno popodne. Dođite dovoljno rano da obiđete glavne tačke, a zatim sa jednog od vidikovaca sačekajte zalazak sunca nad Termajskim zalivom. Za obilazak Ano Polija odvojite najmanje sat i po, posebno ako planirate da se pešice vratite prema centru. Kapani i Modiano nalaze se u samom centru Soluna, na nekoliko minuta hoda od Aristotelovog trga. Kapani važi za najstariju otvorenu pijacu u Solunu. Na tezgama ćete videti masline, sireve, začine, ribu, meso i druge lokalne proizvode. Između prodavnica nalaze se male taverne i lokali u kojima možete napraviti pauzu za ručak. Modiano je uređena natkrivena pijaca sa savremenijim konceptom. Pored prodaje hrane, ovde rade brojni gastro lokali u kojima možete probati grčke proizvode i gotova jela. U neposrednoj blizini nalazi se i Athonos, još jedan deo centra poznat po prodavnicama hrane i manjim tavernama. Više informacija o svim lokacijama možete pronaći u gradskom vodiču kroz pijace Soluna. Za Kapani i Modiano odvojite oko sat vremena. Ako planirate ručak ili želite da detaljnije obiđete tezge, računajte na nešto duži boravak. Ladadika je jedan od najživljih delova Soluna posle zalaska sunca. Nalazi se uz luku i lako se uklapa u večernju šetnju kroz centar. Kvart je nekada bio važna trgovačka zona, a naziv je vezan za trgovinu uljem. Stara skladišta i trgovačke zgrade danas su pretvoreni u taverne, restorane, barove i manje lokale. Posebno su prijatni trgovi Morichovou i Katouni, gde možete prošetati, pogledati jelovnike i izabrati mesto koje Vam odgovara. Ponuda se često menja, pa ima više smisla birati na licu mesta nego oslanjati se na jedan unapred izdvojen restoran. Zvanični turistički portal ubraja Ladadiku među glavne gastronomske zone grada. Za prvi susret sa lokalnom kuhinjom potražite bugacu, giros, suvlaki, meze ili jelo sa svežom ribom. Ladadika je posebno dobar izbor za večeru nakon celodnevnog obilaska centra. Ako imate samo jedan dan u Solunu, fokusirajte se na mesta koja se lako povezuju u jednu logičnu rutu. Takav raspored obuhvata najvažnije istorijske tačke, centar grada, obalu i deo lokalne gastro scene. Veći deo rute možete preći pešice, uz prevoz do Zejtinlika ako Vam to više odgovara. Za svaki lokalitet ostavite dovoljno vremena i nemojte pretrpati raspored dodatnim stanicama. Ano Poli sačuvajte za drugi dan. Uspon, zidine i vidikovci zaslužuju odvojeno vreme. Solun izlazi na Termajski zaliv, ali za kupanje je bolje krenuti van užeg centra. Najbliži izbor su Perea i Agia Triada, do kojih možete stići kolima, autobusom ili sezonskim brodskim linijama. Ako imate više vremena, izbor plaža postaje znatno veći prema Halkidikiju i obali istočno od grada. Za prvi dan u Solunu ipak bih prednost dao znamenitostima i centru. Odlazak na plažu ima više smisla ako ostajete najmanje dva ili tri dana. Detaljan pregled mesta za kupanje, udaljenosti i preporuka možete pronaći u našem vodiču kroz najlepše plaže blizu Soluna. Za prvi dolazak, dva dana su najbolji izbor. Imaćete dovoljno vremena za glavne znamenitosti, šetnju centrom i Ano Poli bez previše žurbe. Ako imate samo jedan dan, fokusirajte se na Zejtinlik, centar, Belu kulu i obalu. Sa tri dana možete dodati muzeje, pijace, dužu šetnju Gornjim gradom i opušteniji večernji izlazak. Ako planirate i kupanje ili izlete van grada, računajte na još jedan ili dva dodatna dana. Za lakše planiranje budžeta pogledajte i naš vodič o tome koliko košta boravak u Solunu i okolini. Za prvi dolazak u Solun najbolje je da se držite nekoliko glavnih lokacija i ostavite dovoljno vremena za šetnju kroz grad. Zejtinlik, Sveti Dimitrije, Kamara, Rotonda, Aristotelov trg, Bela kula i Ano Poli daju veoma dobar pregled istorije i karaktera Soluna. Veče možete završiti uz obalu ili u Ladadici. Dva dana su sasvim dovoljna za prijatan prvi obilazak bez žurbe. Ako ostajete duže, dodajte muzeje, pijace, plaže i izlete u okolini. Solun najviše vredi kada mu ostavite dovoljno vremena za grad, hranu i laganu šetnju pored Termajskog zaliva.
Pijace Kapani i Modiano

Ladadika u Solunu – gde izaći na večeru i piće
Kako obići Solun za jedan dan
Plaže blizu Soluna – gde otići na kupanje

Koliko dana je dovoljno za obilazak Soluna
Za kraj…
